DUGOPRUGAŠKO TRČANJE U HRVATSKOJ – Omiljena aktivnost

Trčanje je danas jedna od omiljenih sportskih aktivnosti. Masovnu popularnost trčanje u svijetu stječe još od 1970. godine, a to se odražava i na naše krajeve. Započinje ‘pokret trčanja’, u kojem prednjače Sjedinjene Američke Države, osnivaju se mnogi klubovi i organiziraju se mnoge utrke. U posljednjih nekoliko godina trčanje doživljava novi procvat u Hrvatskoj te broji sve više poklonika i zaljubljenika, profesionalaca i rekreativaca. Povećava se broj škola trčanja, polumaratona i maratona, a raste i broj trkača na događajima svih vrsta diljem zemlje.

Definicija
Što je dugoprugaško trčanje? To je trčanje koje obuhvaća trčanje udaljenosti veće od 5000 metara. Sve dionice koje spadaju u duge pruge su izrazito popularne, a to su: 5000 m, 10 000 m, polumaraton (21 km), maraton (42 195 m). Postoje i dionice duže od maratona koje se nazivaju ultramaratoni, a i te dionice posljednjih godina broje povećani interes, kao i trail te treking trčanje u prirodi. Dugoprugaško trčanje je najteži dio atletike, a kruna mu je maraton: jedna od najtežih sportskih disciplina.

Razvoj u Hrvatskoj
U Hrvatskoj postoje dvije vrste trkača: oni koji se time bave profesionalno i aktivno kao članovi raznih službenih atletskih klubova te oni koji se trčanjem bave rekreativno kao individualci ili kao članovi rekreativnih i amaterskih atletskih klubova ili kao bivši profesionalci. Do 1970. godine naglasak je na službenim atletskim klubovima, a nakon 1970. godine raste broj rekreativnih trkača te polako dolazi do popularizacije dugoprugaškog trčanja u Hrvatskoj. Do 1995. godine nastaje mnogo novih utrka, trči se u prirodi i po cestama, trče se razne dionice pa čak i ultramaratoni. Od 1995. do 2005. godine stvara se preko 70 trkačkih klubova, organizira se preko 100 utrka različitih vrsta, a broj trkača u državi, rekreativnih i profesionalnih, raste na nekoliko tisuća. 1997. godine dogovoren je novi sustav natjecanja i kalendar, a 2005. godine osnovana je krovna organizacija: Hrvatska udruga za cestovno i planinsko trčanje (HUCIPT). Trči se u mnogim gradovima: Zagreb, Varaždin, Sisak, Petrinja, Glina, Rijeka, Osijek, Pula, Kutina, Zadar, Bjelovar, Split, Dubrovnik itd. Nakon 2005. godine trčanje se još više razvija, trkači otkrivaju planinsko trčanje, treking, duatlone, triatlone te ultramaratone.

Zagrebački maraton
Popularnost trčanja u Hrvatskoj možemo pratiti kroz statistiku jednog od najpopularnijih maratona. Zagrebački maraton osnovan je 1992. godine na inicijativu Atletskog društva Veteran, a to isto društvo iniciralo je i časopis ‘Maratonac’ 1996. godine, jedini i najdugovječniji atletski časopis u Hrvatskoj. Prvu utrku završilo je ukupno 70 sudionika uz samo četiri trkačice, a pobjednici su bili Slavica Brčić i Srećko Končina. Nakon toga, broj sudionika kroz godine raste sporo, ali sigurno, a osjetno povećanje trkača događa se 2004. godine kada se staza postavlja kroz centar grada te 2005. godine uvođenjem polumaratona. Primjerice, 2009. godine sudjeluje ukupno 664 trkača i trkačica, 2012. godine ukupno 1 066 trkača (maraton 249, od toga 36 žena / polumaraton 817, od toga 201 žena), 2014. godine ukupno 1 618 trkača (polumaraton 1 339, od toga 475 žena / maraton 279, od toga 44 žene), a utrku na 5 km trči ukupno 9 700 trkača (sve zajedno preko 10 000 trkača iz 30 država).

Staza maratona u Zagrebu 2007. godine dobiva službeni AIMS (Association of International Marathons and Distance Races) certifikat te je time uvrštena na popis staza na kojima se ostvareni rezultati uzimaju u obzir za olimpijsku normu, državne, kontinentalne i svjetske rekorde. Rekord staze u maratonu kod muškaraca drži Gadisa Birhanau Shumie s vremenom 2:13:10 iz 2015. godine, a kod žena rekord datira iz 2011. godine i ostvarila ga je Lucia Kimani s vremenom 2:34:55. Zagrebački maraton će ove godine napuniti svoj 25. rođendan pa mu želimo mnogo novih rekorda i trkača.

Škole trčanja
Popularizaciji trčanja u Hrvatskoj su uvelike doprinijele škole trčanja. Okupljaju mnoge znatiželjnike i potpune početnike koji se žele okušati u trčanju, ali i trkače s iskustvom. Škole pružaju kontinuiran i predan grupni rad uz stručno vodstvo trenera, pripremaju polaznike za trčanje svih dionica, a osobito za polumaratone i maratone. Neke trkače, primjerice, mogu dovoljno ohrabriti da se učlane u atletske klubove te da se natječu u cestovnoj ligi. U svakom slučaju, pružaju ljudima nove, posebne, zanimljive i bogatije živote.

Škole se pojavljuju na trkačkoj sceni od 2011. godine. Neke od prvih su Adidas škola trčanja, Brooks Running Team, Atletski klub Forca, Udruga zdravo trčanje itd. Škole svake godine upisuju preko stotinu zainteresiranih novih trkača, a potom ih pripremaju za polumaratone i maratone koji se održavaju diljem zemlje. Većini ljudi je jednostavnije i lakše započeti s novom aktivnošću u društvu, a grupa postaje glavni motivator i razlog redovitog dolaska na treninge. Nakon završetka škole, mnogi polaznici nastavljaju sami s trčanjem, neki ostaju i dalje u nekoj novoj grupi, a neki počinju trenirati s trkačkim partnerima koje su upoznali u školi.

Znameniti ljudi i maratoni
U Hrvatskoj postoji poduža lista značajnih trkačica i trkača. Samo neka od imena: Drago Paripović, Goran Murić, Zoran Žilić, Slavko Petrović, Franjo Lončar, Josip Lacković, Ozren Rnjak, Damir Černić, Milan Eror, Nedeljko Ravić, Tijana Pavičić, Veronika Jurišić, Slavica Brčić, Antonija Orlić, Marija Vrajić, Lisa Christina Nemec, Matea Matošević, Nikolina Šustić i mnogi drugi koji su svojim rezultatima te ljubavi prema sportu pridonijeli razvoju trčanja.

Jedan od najpopularnijih i najstarijih maratona u Hrvatskoj je Plitvički maraton, utemeljen 1981. godine. Staza maratona je vrlo atraktivna jer se proteže kroz Nacionalni park Plitvička jezera, a svojom ljepotom i težinom ‘obara’ sve s nogu.

Sve popularnije su i utrke iz kategorije ultramaratona, a koje iziskuju izuzetne mentalne i tjelesne napore. Utrka Zagreb – Čazma je najduža cestovna atletska utrka, dužine 61 350 m, a spada među najstarije sportske manifestacije u državi jer se održava još od 1976. godine.  Višednevna utrka Zagreb – Vukovar ukupne dužine 344, 1 km je najduža i najzahtjevnija utrka u ovom dijelu Europe, a trči se u pet dionica. Navedeni maratoni spadaju u red ekstremnih sportova.

Olimpijci
Davne 1956. godine, Franjo Mihalić, predstavljajući Jugoslaviju, osvaja srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Melbourneu istrčavši maraton za 2 sata i 26 minuta. Ove godine, 11. rujna, održava se već 16. tradicionalna međunarodna utrka Kutina – Voloder koja se trči njemu u čast te na spomen. Naime, Franjo Mihalić rođen je u mjestu Ludina pokraj Kutine.
Lisa Christina Nemec nastupa na Olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu te osvaja 52. mjesto u maratonu s vremenom 2:34:03.
Trenutno se održavaju Olimpijske igre u Rio de Janeiru, a za Hrvatsku će trčati talentirane Matea Matošević i Marija Vrajić Trošić koje svojim uspjesima već pišu povijest.

DUGOPRUGAŠKO TRČANJE U HRVATSKOJ – Omiljena aktivnost

Tekst je autorsko djelo autorice bloga valtrci.com i kao takvo nije dozvoljeno njegovo neovlašteno korištenje. Isto će se u protivnom smatrati kršenjem autorskog prava.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s