DUGOPRUGAŠKO TRČANJE U HRVATSKOJ

Trčanje je danas jedna od omiljenih sportskih aktivnosti. Masovnu popularnost trčanje u svijetu stječe još od 1970. godine, a to se odražava i na naše krajeve. Započinje ‘pokret trčanja’, u kojem prednjače Sjedinjene Američke Države, osnivaju se mnogi klubovi i organiziraju se mnoge utrke. U posljednjih nekoliko godina trčanje doživljava novi procvat u Hrvatskoj te broji sve više poklonika i zaljubljenika, profesionalaca i rekreativaca. Povećava se broj škola trčanja, polumaratona i maratona, a raste i broj trkača na događajima svih vrsta diljem zemlje.

18447435_10208504229797805_1673941591260472065_n

Definicija

Što je dugoprugaško trčanje? To je trčanje koje obuhvaća trčanje udaljenosti veće od 5000 metara. Sve dionice koje spadaju u duge pruge su izrazito popularne, a to su: 5000 m10 000 mpolumaraton (21 km), maraton (42 195 m). Postoje i dionice duže od maratona koje se nazivaju supermaratoniultramaratoni, a i te dionice posljednjih godina broje povećani interes, kao i trail te treking trčanje u prirodi. Dugoprugaško trčanje je najteži dio atletike, a kruna mu je maraton: jedna od najtežih sportskih disciplina.

18952848_10210752409579247_5921276566459041630_n

Razvoj u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoje dvije vrste trkača: oni koji se time bave profesionalno i aktivno kao članovi raznih službenih atletskih klubova te oni koji se trčanjem bave rekreativno kao individualci ili kao članovi rekreativnih i amaterskih atletskih klubova ili kao bivši profesionalci. Do 1970. godine naglasak je na službenim atletskim klubovima, a nakon 1970. godine raste broj rekreativnih trkača te polako dolazi do popularizacije dugoprugaškog trčanja u Hrvatskoj. Do 1995. godine nastaje mnogo novih utrka, trči se u prirodi i po cestama, trče se razne dionice pa čak i ultramaratoni. Od 1995. do 2005. godine stvara se preko 70 trkačkih klubova, organizira se preko 100 utrka različitih vrsta, a broj trkača u državi, rekreativnih i profesionalnih, raste na nekoliko tisuća. 1997. godine dogovoren je novi sustav natjecanja i kalendar, a 2005. godine osnovana je krovna organizacija: Hrvatska udruga za cestovno i planinsko trčanje (HUCIPT). Krajem 2017. godine HUCIPT zamjenjuje HUVA: Hrvatska udruga vanstadionske atletike. Trči se u mnogim gradovima: Zagreb, Varaždin, Sisak, Petrinja, Glina, Rijeka, Osijek, Pula, Kutina, Zadar, Bjelovar, Split, Dubrovnik itd. Nakon 2005. godine trčanje se još više razvija, trkači otkrivaju planinsko trčanje, treking, duatlone, triatlone te ultramaratone.

15171014_136319683517075_4942574937352548529_n16681462_10209666666676353_6801344859156879920_n

Zagrebački maraton

Popularnost trčanja u Hrvatskoj možemo pratiti kroz statistiku jednog od najpopularnijih maratona. Zagrebački maraton osnovan je 1992. godine na inicijativu Atletskog društva Veteran, a to isto društvo iniciralo je i časopis ‘Maratonac’ 1996. godine, dugo vremena jedini te najdugovječniji atletski časopis u Hrvatskoj. Prvu utrku završilo je ukupno 70 sudionika uz samo četiri trkačice, a pobjednici su bili Slavica Brčić i Srećko Končina. Nakon toga, broj sudionika kroz godine raste sporo, ali sigurno, a osjetno povećanje trkača događa se 2004. godine kada se staza postavlja kroz centar grada te 2005. godine uvođenjem polumaratona. Primjerice, 2009. godine sudjeluje ukupno 664 trkača i trkačica, 2012. godine ukupno 1 066 trkača (maraton 249, od toga 36 žena / polumaraton 817, od toga 201 žena), 2014. godine ukupno 1 618 trkača (polumaraton 1 339, od toga 475 žena / maraton 279, od toga 44 žene), a utrku na 5 km trči ukupno 9 700 trkača (sve zajedno preko 10 000 trkača iz 30 država).

Staza maratona u Zagrebu 2007. godine dobiva službeni AIMS (Association of International Marathons and Distance Races) certifikat te je time uvrštena na popis staza na kojima se ostvareni rezultati uzimaju u obzir za olimpijsku normu, državne, kontinentalne i svjetske rekorde. Rekord staze u maratonu kod muškaraca drži Wycliffe Kipkorir Biwot s vremenom 2:09:55 iz 2017. godine, a kod žena rekord je postavljen iste godine, ostvarila ga je Stellah Jepngetich Barosio s vremenom 2:30:15. Zagrebački maraton će ove godine napuniti svoj 27. rođendan pa mu želimo mnogo novih rekorda i trkača.

10435984_327413884091470_1236896108998475039_n

Škole trčanja

Popularizaciji trčanja u Hrvatskoj su uvelike doprinijele škole trčanja. Okupljaju mnoge znatiželjnike i potpune početnike koji se žele okušati u trčanju, ali i trkače s iskustvom. Škole pružaju kontinuiran i predan grupni rad uz stručno vodstvo trenera, pripremaju polaznike za trčanje svih dionica, a osobito za polumaratone i maratone. Neke trkače, primjerice, mogu dovoljno ohrabriti da se učlane u atletske klubove te da se natječu u cestovnoj ligi. U svakom slučaju, pružaju ljudima zanimljive i ispunjene živote.

20914207_1441919749227193_5183753648142058618_n

Škole se pojavljuju na trkačkoj sceni od 2011. godine. Neke od prvih su Adidas škola trčanjaBrooks Running TeamAtletski klub ForcaUdruga zdravo trčanje itd. Škole svake godine upisuju preko stotinu zainteresiranih novih trkača, a potom ih pripremaju za polumaratone i maratone koji se održavaju diljem zemlje. Većini ljudi je jednostavnije i lakše započeti s novom aktivnošću u društvu, a grupa postaje glavni motivator i razlog redovitog dolaska na treninge. Nakon završetka škole, mnogi polaznici nastavljaju sami s trčanjem, neki ostaju i dalje u nekoj novoj grupi, a neki počinju trenirati s trkačkim partnerima koje su upoznali u školi.

14238169_10154566494045712_8801054537868683949_n

Znameniti ljudi i maratoni

U Hrvatskoj postoji poduža lista značajnih trkačica i trkača. Samo neka od imena: Drago Paripović, Janez Maroević, Goran Murić, Zoran Žilić, Slavko Petrović, Franjo Lončar, Josip Lacković, Ozren Rnjak, Damir Černić, Milan Eror, Nedeljko Ravić, Tijana Pavičić, Veronika Jurišić, Slavica Brčić, Antonija Orlić, Marija Vrajić, Lisa Christina Nemec, Matea Matošević, Nikolina Šustić, Paula Vrdoljak i mnogi drugi koji su svojim rezultatima te ljubavi prema sportu pridonijeli razvoju trčanja.

Jedan od najpopularnijih i najstarijih maratona u Hrvatskoj je Plitvički maraton, utemeljen 1981. godine. Staza maratona je vrlo atraktivna jer se proteže kroz Nacionalni park Plitvička jezera, a svojom ljepotom i težinom ‘obara’ sve s nogu.

Sve popularnije su i utrke iz kategorije ultramaratona, a koje iziskuju izuzetne mentalne i tjelesne napore. Utrka Zagreb – Čazma je najduža cestovna atletska utrka, dužine 61 350 m, a spada među najstarije sportske manifestacije u državi jer se održava još od 1976. godine.  Višednevna utrka Zagreb – Vukovar ukupne dužine 344, 1 km je najduža i najzahtjevnija utrka u ovom dijelu Europe, a trči se u pet dionica. Navedeni maratoni spadaju u red ekstremnih sportova.

13254135_1745608825659939_1265664374809883412_n12004884_10153685585380712_4478861827242395996_n

Olimpijci

Davne 1956. godine, Franjo Mihalić, predstavljajući Jugoslaviju, osvaja srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Melbourneu istrčavši maraton za 2 sata i 26 minuta. Svake godine u rujnu se održava tradicionalna međunarodna utrka Kutina – Voloder koja se trči njemu u čast te na spomen. Naime, Franjo Mihalić rođen je u mjestu Ludina pokraj Kutine.

Lisa Christina Nemec nastupa na Olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu te osvaja 52. mjesto u maratonu s vremenom 2:34:03.

Na Olimpijskim igrama 2016. godine u Rio de Janeiru nastupile su Matea Matošević i Marija Vrajić Trošić, na Svjetskom prvenstvu u Londonu 2017. godine imali smo čak tri predstavnice: Mateu Matošević, Bojanu Bjeljac i Nikolinu Stepan, a na Europskom prvenstvu u Berlinu 2018. godine nastupali su: Daniel Daly, Bojana Bjeljac, Matea Matošević, Nikolina Stepan i Nikolina Šustić.

Ultramaraton

Riječ je o ekstremnoj disciplini u kojoj imamo nekoliko fantastičnih trkačica zbog kojih spadamo u svjetsku elitu, a to su: Veronika JurišićMarija Vrajić, Nikolina Šustić, Antonija Orlić Paula Vrdoljak.

22008108_10211683263410011_2562294816630436523_n

Marija, Veronika, Nikolina i Antonija  2014. godine imale su prvi reprezentativni nastup na Svjetskom prvenstvu u Dohi i osvojile su ekipno peto mjesto. U nizozemskom Winschotenu 2015. godine, na utrci koja je ujedno bila i svjetsko i europsko prvenstvo, Marija Vrajić osvaja svjetsku broncu i europsko srebro s rezultatom 7:27:11, a hrvatske ultrašice osvojile su i ekipnu europsku broncu. Tri mjeseca kasnije, Marija, Nikolina i Antonija u Dohi osvajaju svjetsko ekipno zlato u utrci na 50 kilometara, a Marija uz to i svjetsko srebro.

Na 44. izdanju utrke ‘100 km del Passatore’ 2016. godine, sva tri mjesta na postolju pripala su redom Nikolini, Veroniki i Antoniji. Nikolina i Veronika istrčale su dva najbolja rezultata sezone u svijetu, a Nikolina je jedina žena koja je prvi put u 44-godišnjoj povijesti ove ugledne utrke dospjela i na ‘muško’ postolje s trećim najboljim rezultatom. Bio je to i prvi put da su dvije žene, Veronika i Nikolina, ušle u ukupni top deset.

13331125_10207513464727650_6149274101771507712_n

Prošle godine, Nikolina Šuštić pobjeđuje treći put u nizu na ovoj utrci te postavlja i novi rekord staze s vremenom 7:34:35. Veronika Jurišić osvaja treće, a Antonija Orlić četvrto mjesto. Ove godine, Nikolina Šustić opet pobjeđuje, a Marija Vrajić osvaja drugo mjesto.

18671294_10210642341227607_8376174464159171870_n

Veronika, Antonija i Paula 2016. godine nastupaju u francuskoj Albi na europskom prvenstvu u ultramaratonu na 24 sata. Sve tri su pretrčale preko 200 kilometara: Veronika – 223 km, Antonija – 209 km te Paula – 204 km. Svojim rezultatima su ušle među 25 najboljih u Europi dok Veroniki pripada i mjesto među najboljih 10 u Europi.

Prošle godine, na Spartathlonu, ultramaratonu dužine 246 kilometara, Veronika osvaja peto mjesto nakon pretrčanih 27 sati i 18 minuta. Paula s pretrčanih 30 sati osvaja sedmo mjesto, a Antonija Orlić petnaesto nakon 31 sat i 51 minutu.

22140948_10211697655289799_8885592754024720223_n

Ove godine Hrvatska je domaćin prestižnog Svjetskog prvenstva na 100 km pod pokroviteljstvom Svjetske atletske federacije. Organizaciju čine AK Sljeme, IAU te LifeClass terme Sveti Martin, a direktor utrke je Pavao Vlahek. Na natjecanju sudjeluje 41 država te oko 240 trkača. a Hrvatsku u muškoj kategoriji predstavljaju: Dejan Radanac, Goran Selanec, Neven Andrijašević, Matija Zadravec, Zdravko Jadrijev te Robert Radojković (najbolji hrvatski rezultat, no zbog ozljede vjerojatno neće nastupiti). Djevojke brane titulu viceprvakinja, a nastupit će: Nikolina Šustić, Veronika Jurišić, Antonija Orlić, Marija Vrajić, Paula Vrdoljak i Adrijana Šimić.

Iza naših reprezentativaca stoji iskusni dugoprugaški guru Dragan Janković, koji je svojedobno pokrenuo i prve, danas iznimno popularne škole trčanje. Također, jedan je od osnivača Atletskog kluba Sljeme te idejni začetnik i organizator mnogih utrka. Atletski klub Sljeme je najmasovniji i rezultatski najuspješniji atletski klub u zemlji, samostalno organizira 32 utrke te sudjeluje organizacijski u oko 20 drugih utrka.

16195744_10209568979634238_7281149632154791071_n10411246_838456379507015_9007965118444428252_n

Budućnost

Hrvatska je napravila mnogo u trčanju na svjetskoj razini. Mala smo zemlja, ali imamo VELIKE trkačice i trkače koji rasturaju! Njihovi rezultati i postignuća govore sami za sebe. Uz takvu odličnu ekipu zaljubljenika u trčanje naša trkačka budućnost je svijetla. Vrlo svijetla. Svijete, čuvaj se! ❤

Fotografije // Dragan Janković

Like me on Facebook – Val Trči!
Instagram: val_dur

Objava je autorsko djelo autorice bloga valtrci.com i kao takvo nije dozvoljeno neovlašteno korištenje. Isto će se u protivnom smatrati kršenjem autorskog prava.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s