IZNENAĐUJUĆA TRKAČKA STATISTIKA

Trkači često postanu opsjednuti statistikom i brojkama: osobni rekordi, tempo, kilogrami… No, postoji i nešto neobičnija statistika u svijetu trčanja koja će vas iznenaditi.

29063406_1023170177840374_7303981723849588736_n

Ozljede: 70% trkača
Ako ste trenutno ozlijeđeni, mala utjeha u toj noćnoj mori je da niste sami. Znanstvenici s Američke akademije medicine i rehabilitacije (The American Academy of Physical Medicine and Rehabilitation) došli su do zanimljivih podataka. Naime, izračunali su da će oko 70 posto trkača u svojoj trkačkoj karijeri pretrpjeti neki oblik ozljede i bolova. Ozljeda poput trkačkog koljena (engl. runner’s knee, iliotibijalni sindrom) je najčešća, no česti su i sindrom trkačke potkoljenice (engl. shin splints), tendinitis Ahilove pete i bolovi u peti (plantarni fascitis).

Pomoć u sprječavanju ozljeda su kvalitetne, a prvenstveno, odgovarajuće tenisice za trčanje. Također, nezaobilazno je dinamičko zagrijavanje prije trčanja, ali i statičko istezanje nakon. Korisno je i ubacivanje nekih drugih aktivnosti (engl. cross-training), poput plivanja ili vožnje bicikla, kako bi se tijelo odmorilo od konstantno istih pokreta. Kod trčanja je važno lagano i stupnjevito napredovanje, a dobar i kvalitetan plan treninga je veliki bonus.

IMG_20171204_135238_543

Trčanje produljuje život
Uvriježeno je mišljenje da je trčanje dobro za zdravlje, no previše kilometara može imati negativan utjecaj. Znanstvenici sa Sveučilišta u Južnoj Karolini zaključili su da je idealno trčati 32 kilometra tjedno te da ta kilometraža utječe na produljenje životnog vijeka. U njihovom istraživanju sudjelovalo je 53 000 ljudi, a svi su bili odličnog zdravstvenog stanja. Za vrijeme studije otkrili su da trkači imaju 20% nižu stopu smrtnosti u odnosu na netrkače.
Istraživanje je pokazalo da su 32 kilometra tjedno magična brojka te da trkači ne bi trebali povećavati ovu kilometražu, ako žele maksimizirati utjecaj trčanja na produljenje života. Također, rizik preuranjene smrti je smanjen kod trkača koji nisu trčali više od 32 kilometra tjedno ili koji nisu trčali više od pet puta tjedno, dok se rizik povećao za one koji su trčali češće i više.

IMG_20180112_141738_056.jpg

Bolna prsa
Trkači imaju dovoljno brige oko ozljeda, no trkačice moraju voditi i brigu oko bolnih prsa.
Studija objavljena u britanskom časopisu sportske medicine (British Journal of Sports Medicine) pokazala je da će trećina maratonki imati probleme s bolnim prsima. Istraživanje je bilo usmjereno na sportske navike 1300 žena koje su planirale trčati maraton u Londonu. Otkriveno je da je svaka treća žena imala bolove te da svakoj šestoj ženi bolovi utječu na treninge.

Prema studiji, žene s većim prsima spadaju u skupinu koja će češće imati probleme s bolovima, a osim toga, sportski grudnjaci (90% ispitanica ih je koristilo za vrijeme treninga) ne pomažu uvijek. Istraživanje je pokazalo da je potrebno poboljšanje u dizajnu sportskih grudnjaka te da bi žene trebale koristiti sportske grudnjake s maksimalnom potporom, ali i odgovarajuće veličine: sedam od deset žena koristi sportske grudnjake pogrešne veličine.

Svjetski rekord: 607 uzastopno istrčanih maratona
Maraton se nalazi na popisu želja mnogih trkača, a kada ga konačno istrče, reći će sami sebi: nikad više! Ricardo Abad nije jedan od tih trkača. Između listopada 2010. godine i svibnja 2012. godine Ricardo je ostvario svjetski rekord: istrčao je 607 uzastopnih maratona.

Ako mislite da je to impresivno, morate znati i činjenicu da je Ricardo Abad taj rekord ostvario kombinirajući trčanje i redovan posao u tvornici. Usprkos iscrpljujućem rasporedu, Ricardo je tada uspio ostvariti i svoj osobni rekord koji iznosi 2 sata i 46 minuta.

15186126360851804114525.jpeg

Petina svjetske populacije nema ‘maratonski gen’
Maraton privlači ljude svih generacija, veličina i sposobnosti pa se možda zato smatra da svatko može istrčati maraton, uz pravilne treninge. Većina vjerojatno može završiti maraton, no istraživanja pokazuju da 20% ljudi ne može istrčati maraton, iako bi posvetili puno vremena i pažnje treninzima.

Znanstvenici Sveučilišta Loughborough utvrdili su da sposobnost trčanja maratona u dobrom vremenu ovisi o posebnoj kombinaciji gena, a petina populacije ga jednostavno – nema.
Prema istraživanju, ljudi koji nemaju taj gen, teško će poboljšati svoje fizičke sposobnosti iako redovito treniraju.
Razlozi se kriju u činjenici da ta petina ljudi ima mišiće koji ne mogu preraditi kisik kao što to mogu trkači s pravilnom kombinacijom gena, a intenzivni treninzi, u njihovom slučaju, dodatno smanjuju sposobnost tijela da prenosi kisik u mišiće. Preporuka znanstvenika za trkače s takvim problemom su vježbe snage te osnaživanje mišićnog tkiva u teretani.

IMG_20171128_162523_641.jpg

Like me on Facebook – Val Trči!
Instagram: val_dur

Tekst je autorsko djelo autorice bloga valtrci.com i kao takvo nije dozvoljeno njegovo neovlašteno korištenje. Isto će se u protivnom smatrati kršenjem autorskog prava.

Oglasi

2 misli o “IZNENAĐUJUĆA TRKAČKA STATISTIKA

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s